- zapisano predanje
- srednja pouzdanost
Viđenje Bogorodice i nova crkva
Predanje kaže da je viđenje Bogorodice prethodilo gradnji crkve završene 1897. godine.
Prikaži na mapi →Objavljena predanja sa poreklom, stepenom pouzdanosti i vezama ka atlasu.
32 objavljena materijalaPredanje kaže da je viđenje Bogorodice prethodilo gradnji crkve završene 1897. godine.
Prikaži na mapi →Tri imenovane isceliteljke završile su pred Magistratom, zajedno sa spiskom od 46 zaplenjenih predmeta.
Prikaži na mapi →Najstariji doseljenici Čonoplje pamte se po zemunicama, a zatim po kućama od pletera i blata.
Prikaži na mapi →Lopov navodno nije mogao da se pomeri iz dvorišta dok ga Kuminé nije pustila.
Prikaži na mapi →Monoštor svake godine pamti datum iz 1944. kao zavet zajednice, a ne samo kao istorijsku godišnjicu.
Prikaži na mapi →Osnivačko predanje vodi jednog Staparca pravo pred caricu, gde se odlučuje sudbina novog sela.
Prikaži na mapi →Najstariji snažni trag nestalog grada dolazi od čoveka koji je rođen u Kolutu i govorio komisiji 1717.
Prikaži na mapi →Porodični grb vlasnika riđičkog kaštela nosio je tri odsečene turske glave.
Prikaži na mapi →Simeon Stojadinović je tvrdio da četiri žene iz stare Riđice jedu ljude, konje, pse i „sve živo“.
Prikaži na mapi →Pri gradnji vlastelinskog doma deo starije neogotičke crkve ugrađen je u novu celinu.
Prikaži na mapi →Jedan prepis srednjovekovnog zakonika vekovima je čuvala sveštenička porodica povezana sa Stanišićem.
Prikaži na mapi →Hram nekadašnjeg nemačkog sela nastavio je život kroz neobičan dogovor dve crkvene zajednice.
Prikaži na mapi →Malo kupalište živelo je od reputacije vode i blata kojima su pripisivana isceliteljska svojstva.
Prikaži na mapi →Za umrlog se ostavljalo prazno mesto i pecivo sa makom, kao da će se vratiti među ukućane.
Prikaži na mapi →Ono što nije ušlo u dvorac nestalo je posle Drugog svetskog rata, bez jasno zabeleženog objašnjenja.
Prikaži na mapi →Predanje pretke Stapara pamti kao ljude koji su presretali carske brodove na Dunavu.
Prikaži na mapi →Kraljice nisu pevale istu pesmu svima: tekst se birao prema domaćinu i njegovom porodičnom položaju.
Prikaži na mapi →Naziv pustare vezan je za Doru Fernbah i nadimak koji je, prema lokalnoj priči, dobila po omiljenoj lutki.
Prikaži na mapi →Meštani ponavljaju put kojim su posleratni kolonisti prvi put ušli u nekadašnju Krnjaju.
Prikaži na mapi →Dana 31. maja 1848. stanovnici su morali da gledaju pogubljenje trojice ljudi na rubu Stanišića.
Prikaži na mapi →Devedesetogodišnji svedok je 1717. govorio o kulama i zgradama koje je Dunav već odnosio.
Prikaži na mapi →Mađarski naziv je dodat na ulaz u selo, uklonjen gotovo odmah, a zatim vraćen posle javne reakcije.
Prikaži na mapi →